* Gefällt Dir diese Homepage oder meinst Du es besser zu können? Erstelle deine eigene kostenlose Homepage jetzt! *


POVIJEST SELA
 "POVIJEST SELA".


SELO ANDRIJEVCI kroz kanonske vizitacije i zupski arhiv Ilija Matanovic.

'„Andrijevci leze krasno uz glavni drum; prosjekla ih mala rijeka Svrznica, koja rubec zupnikovu bascu zalazi u Bidj, da skupa nadoje okolinu, sto likuju pravo po misirski. S obe strane druma polegle sidbe (zito), iz polja digli se lugovi ko iz mora zeleni otoci, a pod nebeski svod. s daleka zaokupile brdine slavonske i planine Bosanske. Niz livade se raskrilila stada birka (ovaca) i krda rudaka (svinja) i ovcari i svinjari na svoj nacin koljenima i palicama cine poklone preuzvisenomu biskupu..." Ovaj narod u obilnostim svakoga dara bozjega, drzi se s neke ruke u prirodnoj svojoj izvornosti. Istina je, Zidi i oficiri nametnuse Krajini nesto nesrodna, oni u odjeci, u ponasanju. Ipak sve je to, sto kroz zadrugarski zivot, sto krot obilje zemlje, opet nekud obrastlo narodnim obicajem. Najljepsi haljetci njemacki valja da se o svecaru uklone pred narodnim vezivom, pred razpelom, pred cipkami;, djevojke nece i u crkvu ni u kolu, da pregore starinskih gizdavih oplecaka, krila i pregaca. Velike su to bare kojimi se rastace Svrznica s Bidjem, da sprave svake lovine. Jos veci su virovi tih hrvatskih dusa, koje cekaju apostolske ribare, da ih zapasu i da ih na kraj iztegnu. Zemlja izmedu tri rijeke Drave, Kupe i Save ta obiluje kroz svoje njive kroz vode i lugove svimi zemaljskim blagodati- bude li narod hrvatski znao u tom raju pribivati trijeznovajuci darove Bozje, nestat ce mu imena i sjemena; jer ce ga obesploditi. Strahota je pomisliti da mu se to moze dogoditi, najvise od nevjencane ljubavi njegovih ceri i porodicne---bavi njegovih nevjesta. A oci i muzevi mirno gledaju kako im kuce puste kako im se koljeno utire. To narodno samoubojstvo nece odstraniti sami zakoni i sama rijec biskupova pri krizmanju kolikogod ona ziva i mocna bila, nego dobar primjer i svagdana neprestana obuka u crkvi, u ispovijedaonici, u ucioni, u ulici.

 

Tako pise Mihovio Pavlinovic prateci 3.5.1875. biskupa Strossmayera na svetoj potvrdi. I danas je Andrijevacka okliva romanticna. Izmedu polja nalaze se gajevi i sumice pojedinih zadruga, koje se na zalost sve vise raspadaju i starosjedioci nestaju da ustupe svoje kuce i posjede doseljenim Licanima, na srecu Hrvatima, Dalmatincima, a i tudincima Rusima, koji su uvijek drzali uz tudju vladu. Srecom je svjetski rat unistio njemacko madarsko vladanje. Danas bi mjesto hrvata licana zauzeli zemlju Nijemci kako to ucinise u Srijemu i u Strossmayerovom vlastelinstvu i ostalim vlastelinskim selima. Ima i danas slijepaca koji zale sto se nisu naselili malo "Nijemci" da se Granicari nauce gospodariti.Bolje da ---ru i sporije ide,nego da pokosi hrvatsko ime i jezik,s kojim su odzvanjale sume i poljane.Atari sela Andrijevackoga u komsiluku su selom Cajkovci i pricimlju od sume Laze zvane do vode Bica od istoka i kraj Bica ushodeci do Varcagica potok tako zvani od podneva (juga), a odtuda Vukasinovicev gaj do Velike Struge bare zvane, koja jest od ponocja (sjevera).Seonici ovoga mjesta jesu od starine Slovinci svi katolici, u vrime turaka svega gospodina imase u Djakovu nikoga Usaisa Begica tako zvana, kojemu sve poslive i desetimu od sviju stvari davahu i placahu, a za cara turskoga na Karine Kaniske davase harac na godiste forinti osam.Za odasascem turackim komandant Djakovacki, koji bise biskupa, koji do smrti njegove jest njihov gospodin bio, kojemu tolikoje sve poslove i desetinu davahu i placahu.Sume inadu jednu zvanu Laza u kojem jesu drva za vatru jutar oko tri stotine, joste Cupic gaj u kojem jest drvje zirovno zajutara okolo dvi stotine, joste Donscovice (Domcevica) gaj u kojem jesu joste drvanja zirovna i za vatru zajutara rekuc dvi stotine i pedeset, joste Vitkovecki gaj u kojemu jest drvenje zirovno rekuc jutara tri stotine. Pase svi imadu za zivinu k vodi Bici ritove zvane zajutara rekuc cetiri stotine. 3Cajera(livada) za kositi nahodi se od kosaca dvadeset i pet. Zemlja oraci zajutara sto i cetrdeset, a neoranih zemalja nahodi se rekuc tri stotine dvadeset i pet. Pustoseline jesu tri prva Surblavci, drugaNinjakovci, treca Markovci, od kojizi zemlje oratne i cajera vece u sumi zarasla, buduci odavna pusto, drva pitoma öd voca jesu okolo sela rekuc za deset jutara.

ZITELJI U ANDRIJEVClMA

Zupnik Oliva veli, da je cuo od starih ljudi, da su u Andrijevcima prije sto godina (oko 1730.g.) bile kuce amo tamo pobacane. Za vladanja Marije Terezije g. 1757. morali su Granicari svoje kuce uz cestu zidati. Odakle su stari doselili ne zna se. Bice ono sto pise Martinovic . Sela su u ono doba kukavno izgledala. Kuce osobito u Posavini, nijesu imale ni sobe, ni peci, a ni dimnjaka, pa nisu ni bile u redu, nego rastrkane po svim mjestima. Gdje je tko htio, ondje si je stan gradio. Donfof Franjo Ludvig pukovnik (1761-1772) odredi da se grade kuce u redovima i da svaka kuca mora imati kuhinju, sobu i dimnjak. Ako je bila soba, onda je morala biti i pec, pa je to vec bio napredak kad se to vec moglo reci: „Najpri:

tebi kuca ne valjade, to vas svaki od seb znade.

Jer iznutra niti bas iz vana Nije ona nicim umazana,

Neg iz vana kroz brvna se vidi Kako starac u zapecku sidi.

Pa se ni ond'ne moze ugriti, Jer pendzeri nisu zatvoriti,

Neg onako stoje odjazeni Cile zime i eile jeseni"

 Donhof je izradio plan po kojem su se sela uredivala. U svakom satnijskom mjestu dao je izgraditi skolu. On je naredio, da domaci obrtnici grade kuce. Zato je pozvao iz svake satnije mladice, da uce zanat u Vinkovcima. Godine 1765.5.V. naredi kapetanima, da tjeraju ljude da grade zitnice, stagljeve i suvare, jer su vodenice i potocare sustavljale vodu i nastala bi poplava.

 

Za zupljane Andrijevacke zgodno kaze Oliva g.1833. i 1840. Eorum occupatio est: ruscolere et leges ab a. 1807. ob qua confmiari habent specialia privilegia et leges ab. A 1807 ob quae et quibis parere tenentur .Zupi kao i filijali jezik je ilirski, mnogi znadu njemacki, pace i francuski . Djecu zlo uzgajaju, slabo polaze crkvu a u skolu se silom gone i na krscanski nauk. Osobito je bio zao obicaj, da su na blagdane pozivani centruriji (kapetaniji) pod izlikom raznih objava te zanemarivali sluzbu Bozju. Opcina slabo ide zupniku na ruku. Njihovo je zanimanje: obradivati polje i voljevati, kao krajisnici imaju posebne povlastice i zakone od godine 1807. Radi kojih i kojima se pokoravati moraju. Godine 1812. Kaze zupnik Petras, da su zupljani psovaci. Psuju vjeru, post, krst. U nedjelju idu u lov ili mlin ne dolaze na vecernju osim nekoliko djevojaka. Na nauk ne dolaze veleci: „Nauk jest za dicu." Zupnik Vorgic g.1863 veli: „Andrijevcani nisu hrdavi, samo bi morali u svetkovine marljivije u crkvu ici i od pica osobito rakije vise se uzdrzavati". Mladez je kako Briglevic pise  pocela, da se nocu klatari kao nikad prije u cijeloj okolici. No vec je i Oliva u vis. can.17 opisao:" Mladez, ne samo ovdje vec i u okolici zenska i muska medusobno slobodno opci". Nije ni vojna uprava onoliko ucinila koliko se to danas misli. Briglevic se tuzi kotaru: „Cuje se divlja vika i urlikanje do kasno doba noci. Kolo biva u noci. Momak i djevojka, kasno u noc, kadsto i preko pola noci takove orgije zbijali, sutra dan su nesposobni za rad, cuvaju li marvu spavaju, a marva u stetu ide. Prije je toga i vise bilo, doko ja (Brigevic) nisam prije 4 godine kod kotarske oblasti"za lijek molio. Nu ima toga jos previse kako u Andrijevcima tako u Perkovcima. Neka kotar zabrani nocno sastajanje . Godine 1805. 13.IX; bude mladezi strogo zabranjeni nocni sastanci. Ako bi nocne patrole uhvatile koga imaju poslati satniji, gdje ce dobiti 25 batina, drugi put ce ici pukovniji. Gazda gdje bi se drzali sastanci ima dobiti 25 batina 19. Vis. kan. veli da se zenska i muska mladez klatari po noci i danu i da je neposlusna . Pukovnik Weinzirl izdao je zapovijed, da koji bi se opazio, da na sokaku pusi ima dobit 25 batina  ovdje moram istaci, da se duhan slobodno sadio. Godine 1810. 30. V. izdaje zapovijed, da se popise koliko je koja kuca sadila duhana, a ako nije zasto nije. Godine 1828. izdaje okruznica vojne oblasti, da se pazi u kojoj se kuci drze sastanci, a roditelji, da se opomenu da svoju maldez ne puste vece iz kuce. Godine 1827. Bile je u Andrijevcima 77 kuca, 215 ozenjenih pari, 23 udovca i 41 udovica. Za pricest 744, a za ispovijed 32 duse. Dusa je bilo 1095. U cijeloj zupi bilo je 353 para, udovaca 47, udovica 7224. l Godine 1812. Bilo je u Andrijevcima popis kuca (oko 1800.), u maticama pocinju se biljeziti kucni brojevi g.1800. bilo je 71 kucnih brojeva.  Suvara bilo je proslog stoljeca sedam. Jedan mlin bio na tri suvare. Dobio bi od vrece obru zita. Mogo bi smljeti do 4 vrece na dan. U prijasnje doba upregli bi po 6 volova. Suvare su bile vecinom Ketuske. Vise bi kucnih zadruga imale po jednu suvaru.

1. Pavicevi (Seletkovici) imali su svoju suvaru

2. Benini (Gjurasimovic) 3. Na bamge - ketusa

4. Gjenina (Vukasenovic)

5. Djakovica.

Na svrznici bili mlinovi:

1. U sumi imovinskoj „Kozare" - na kasike

2. Gornja kod Pavinih

3. Za crkvom, koja bi za vrime mise trajala

4. U Gaju kod Domcevica kolebe.

Svi mlinovi bili Ketuski. Nije se dakako iz kisa i snijega, a moglo se u 24 sata 25 vreca smljeti. Uz mlin bila doba. Na Bidju bilo dva kolesa i dva kamena u jednom mlinu. Brasno bilo jedno, za posijana, te bi za kruh prosijali na rjede, a za kolace na fino sito. Vecinom bi smljeli da imaju brasna do Velike Gospe. Brasno se metalo u okno u hambaru, pa bi se i skorilo, skrutilo, da bi morali sjekirom sjeci. Kad bi presusila Svrznica onda bi isli u mlinove na Orljavi (Pleternicu Luzanje), a napose oni koji imase dobre konje. Kola bila drvena bez sinja, pa bi konji odmorni mogli pokidati. S toga bi morali konje sapinjati. Noge bi sapinjali sa guzvam napravljenom od lika- zvalo se spuna, i konji bi korakom isli. Do Broda bi trebali tamo i natrag tri dana. Cesta bila od drveta nasuta kamenom. Konji ne bi vozili prije 6 godina. Tesko ih je bilo uhvatiti. Ljudi bi se popeli na drvo ili gredu te bi jedek (uze) prebacili oko vrata, stegli i smorili ga. Na to bi ga uskopili, a onda tek vozio kola. Svake godine nije bilo dosta zita, pa bi se kupovalo. Islo se cak u Pozegu. Navale kise, voda se razlije - nije bilo kanala. Razori se napune vodom, te se nije moglo ni sijati, a k tome bili drveni plugovi te nisi mogo cestito ni orati. Djed Tuna Bogetic mi veli, da su oni jedne godine imali 50 krsti zita, te su u Dakovu pogodili 12 jutara zeti na osmi krst i hranu. Zasluzili su 15 mjerova. Mjerov bio 6 forinti. Te je godine bilo kise od Svilajackog vasara, Male  Gospe, do zime. Svaka kuca imala vinograd u Klokoceviku ili Trnavi ili Vrhovini. Svinja i goveda l imala svaka kuca. Oralo se u spregi. Sloze se dva komsije i oni po dva covjeka na 6 volova. Najbolji gazda bio Zupanic kb.55. Kod njega se pilo samo vino. On bi zaklao govece i o pokladama, a vina bilo do 70 akova, a tako i rakije. Dida Jakov Vukasinovic Pavin veli, da nije vidio u mladosti, da bi ko orao konjima nego svi na 6 volova. Koja kuca nije imala volova spregla bi se s komsijom. Zvali su se „sprege", i svecom bi obecali da se nece cijelu godinu razici. I Rusini su naseljeni pocetka ovog stoljeca. Godine 1894. nije bilo ni jednoga Grkokat. zupnik u Piskorevcima iavlja zupniku u Andrijevcima, da se nastanio u Piskorevcima 26. Studenog 1907., te je u opsegu ta zupa osjeckog vikacijata. Do onda je pastvu vrsio Emilijan Kczakov u Sibinju. Zupnik Spiridon Petranovic moli, da bi i dalje u duhu Kristove ljubavi providio dr. Novosel njegove zupljane. Nek upozori vjernike Kusine, da je vezan lih na njegovu, narodnu, pomoc, pa da mu svaki vjencani par plati godisnje 4 krune. Drugom zgodom moli, da smije na dan sv.Nikole (19.XII.) sluziti u r.k. zupnoj crkvi svetu liturgiju za svoje vjernike . Godine 1908.13.XII. blagoslovio je zupnik grkokat. Spiridon Petranovic sobicu u kuci Ferka Mudroga, koja bi od sele sluzila za bogomolju u kojoj ce biti sluzba Bozja svake cetvrte nedjelje.Moli u pismu zupnika dr. Novosela da u potrebi podjeljuje i grkokatolicima svete Sakramente. Ujedno veli, da je tuzbu na kralja sastavio Dioniz Mucenski, koji se doklatio odnekle i hoce da silom bude pjevacem u bogomolji, sto je vladika zabranio. Isti Dioniz je abnormalan i u krvi mu je da buni narod, pa ga treba iz Andrijevaca maknuti. Kad je otisao glavar postaje zeljeznicke u mirovinu kupe od njega Rusini kucu na uglu prema kolodvoru i nacine si bogomolju gdje danas sluzi svetu misu zupnik iz Piskorevaca. Pol kuce izdaju u najam. Bili su u stanu i zandari, pa i radikalska citaonica godine 1924., a danas je posta. Doseljeni Rusini sa ostalim doselienicima nacine tuzbu na ministarstvo pravde u Budimpesti proti hrvata starosjedioca. Makar da Petranovic svaljuje krivnju na Dionizija Mucenskia, nisu doseljenici ispricani, jer su potpisali tuzbu. U tuzbi mu izjavljuju da su u svemu zapostavljeni. Steta im se cini u polju. Zito i kukuruz marva im pogazi i popase. Po noci im lupaju prozore. Upale sijeno. Za pasarinu placaju starosjedioci 24 filira po glavi, a oni morajü ' 2 krune. Na taj nacin, vele, hoce da ih se iz sela protjera, kao sto su prije neke Madzare. Nedaju da djecu salju u madarsku skolu. (u Brod gdje je bila madarska zeljeznicka skola za odnarodivanje hrvatske djece.) iedan rus zidao kucu, pa mu zidar metnio madarski grb. Morao ga je premazati, jer su mu se prijetili, da ce srusiti kuci. Zar da sada (jadikuju farizejski) ostavimo svoje imanje i sa prosjackim stapom odselimo? Za sve pada, vele, sumnja na zupnika dr. Novosela, jer je on kazao njihovom zupniku Petranovicu, da je dosao na njegovu zupu, a ovaj da je odvratio: „Dosao sam svojim ovcama." Ovu tuzbu potpisali su svi doseljenici. Tuzba je pisana 29.II.1908.cudnovato da su svi potpisali koji su mrzili hrvatski narod. Htjeli su da zavladaju opcinom i zemljom. Od ovih mnogi videci, da nisu nista uspjeli, pogotovo kad su dr. Novosela tuzili biskupu, a  Hrvati u velikom broju posli u Dakovo, da protestiraju, odsele se iz Andrijevaca. Zupnik Petranovic tuzi se 14.IV. 1909. dr. Novoselu kako njegovi vjernici bivaju u bogomolji insultirani od raskalasene momcadi. Tako su polupali prozore na bogomolji, koju su nazvali bludilistem. Prijetili se da ce pucati na narod. On ih je mirio, a dr. Novosel nek uputi svoje, da su i oni katolici. CIGANA je bilo od davnih vremena. Vec-kod popisa 1810 Kuca br.71 bila,je Filipovica cigana - kovaca. Godine 1836. bio je roden u Banatu u k.br.71 Adam Nikolic roden u Vrpolju umro ovdje 26.XI.1862. Godine 1833. bilo cigana 4 duse. U pukovnijskoj.-zapovijedi 30.VII 1806. citalo se da je u Andrijevcima cigan Stjepan Mato Filipovic. Bilo je naime strogo zabranjeno ciganima iz sela se udaljiti. Na Ilinje ih je bilo mnogo u Kopanici, a medu njima i ovaj Filipovic. U isto vrijeme kad su Hrvati ustali protiv Rusina (1906.) poruse momci i ciganske kuce, Povod tomu bio je, sto je neki ciganin Mile Nikolic nagod. 29.Vin.1904. ubio Matu Latica. Ciganin kupovao carape, a Latic vise od sale rece: „Sto kupujes kad mislis ukrasti?" Na to ga ciganin ubode nozem. Na godinu opet Ilija i Pista Filipovic Stipu Markovca 28.IX. Djeca se njihova potukla. Stipa cuo, da su mu cigani tukli sina koji je isao curi u Sredance. Izasao da vidi, a cigani ga u sokaku ubiju sjekirama. Na to se podignu momci i sruse sve ciganske i pocmu tuci, gdje koga uhvate. Cigani se rasele, pa ih neko vrijeme nije bilo.A pravili su i stetu u polju. 'Sad ima na kraj sela prema Garcinu cetiri kucice Nikolica, a prema Divosevci dvije kuce Radojcica. Jos ima 2 kuce Steficica koji su polucigani, a imaju nesto zemlje. Obdrzaju katolicke blagdane. Prosle godine 1932 dosele se 4 brata Filipovica. Mislio sam da ih vise nema. Zitelji starosjedioci evidentno propadaju. Najbolje se vidi to po sljedecim podatcima ,rodilo se u zupi 109 djece|Godine 1848 cio listopad i studeni nije bilo krstenja. Najbolja god bila je 1836. kad se rodilo 1 58 djece. To je danas najveci broj. Okruzno upraviteljstvo u Vinkovcima 24.VI.1878. br. 24 javlja Duhovnom stolu u Dakovo, da je glavna sjednica imovne opcine 3.V.1876. br 92. zakljucila da svake godine u svakoj opcini nagrade 4 najplodnije zene sa nagradom od 8 dukata. Duhovni stol poziva zupnike, da se pozivu odazovu te izdaju dragovoljno za to izvjesnice.

 

donjiandrijevci@aol.com

 §ova stranica  je zasticena Copyright © 2000.BMW DONJI ANDRIJEVCI - All Rights Reserved

                                                                        Powered by  BMW


Anzeige