POVIJEST CRKVE

"POVIJEST CRKVE".

Prva drvena crkva u Andrijevcima bila je na k.br.33. Degmecic-Lovrini tj. na uglu kako se ide u Divosevce s desne strane. Bilo je ondje i prvo groblje. Crkva je gradena g. 1761. i posvecena sv.Andriji. Bila je drvena i duga 7 hvati, a siroka 3,5 hvata sa drvenim tornjem i jednirn zvonom. Zvono je nabavio biskup Bakic. Bilo je to za zupnika u Vrpolju o.Luke Calica (5.VIII.1760-6.X.1771.) koji je ujedno bio i posljednji franjevac zupnik u Vrpolju. Dne. 26.VI. 1769. sastavljen je o zupi i filijalama zapisnik, kojeg je potpisao arcidakon Juraj Sertic i casnik Kühn. U visita canonica od 14.IX. 1812. pise, da je crkva gradena 1802. godine troskom naroda. Bila je drvena i podzidana. Sindrom pokrita. Skroz rusevna. Imala je i krov, ali je stukatura otpala. Duljina crkve bila 13 hvati, a sirina 4. Visina do krova 3 hvata. Sakristija u kvadrat 2 hvata. Crkvu je blagoslovio Adam Vukasovic, dekan kopanicki Vjecno je svjetlo gorilo radi siromastva crkve samo na blagdane. Krstionica je bila drvena u plavoj boji. Ta plava boja bila je do godine 1923. kad sam ju ovijelio. Oltar je bio sv.Andrije iz godine 1802. sa slikom i 6 drvenih cirjaka. Ispovjedaonice nije bilo. U sakristiji bio je novi ormar za odijelo. Zvono je bilo tesko 20 funti blagoslovljeno po biskupu Bakicu. Kod visite nalaze biskup (g. 1812.) da se nabavi vece zvono. Zupnik je (Petras) opominjao, da se crkva popravi i zvono nabavi, jer se ovo i ne cuje. No cuo je od svojih zupljana: „Parok cuje zvono, a mi ili culi ili ne culi. A tko potribuje crkvu neka pravi, za nas je dobra, ako se zatvori imade vise crkvi." Godine 1916.16.VII. visita canonica pise, da je toranj malen oko tri hvata bez zvona. Zvona su tri, ali na gredama pred crkvom. Veliko zvono tri cente, srednje jednu centu, a malo 20 funti. Dakle su ipak nabavili zvona. Biskup Raffay nalaze, da se postavi pomicna propovjedaonica. Tabernakul neka se iznutra svilom oblozi. Nek se nabavi misno odijelo i ispovjedaonica. Neka se nabave mjesto staklenih mjedene posudice za sveto ulje U sakristiji nema lavatora ni molitava prije sv. Mise. Nek zupnik pouci vjernike, da se pobozno vladaju na procesijama. Neposlusne neka makar i pomocu svjetovne vlasti ukroti. Poputbinu neka nosi obucen u roketu i stolu uz svjetiljku i zvonce, a ako u kolima ide mora imati svjetlo i zvonce. Godine 1820. 7. III. bila je posebna komisija u Andrijevcima (i na rucku kod zupnika) da pregleda zupske zgrade i crkvu. U komisiji bili su dekan Filipovic iz Kopanice, a Regimenisbanhaupman i regimentski palir. Selo je dalo podvoz do Vrpolja, gdje je komisija nocila.Poslije te komisije doslo je do gradjenja crkve i zupskog stana.Nova crkva koja i danas stoji zidana je na istom mjestu i stara od godine 1761. Godine 1825 Blagoslovljena je po dekanu Pavi Filipovicu 30. Studenog. Imalaje samo jedan oltar drveni sa slikom sv.Andrije. Duga 12, a siroka 6 hvati. Imalaje toranj 14 hvati visok od sindre sa tri zvona. Najvece 292 funte blagoslovljeno po pecuhskom biskupu Josipu Kyraly g. 1816. 9. II. na cast sv. Sebastijana. Srednje zvono 1 14 funti blagoslovljeno po Emeriku K. Raffanju biskupu Djakovackom 1818. 24. IV. na cast sv. Andrije.malo zvono 20 funti blagoslovljeno po biskupu Bakicu. Crkva je jos g. 1845. pokrita sindrom Godine 1856. je crkva obnovljena. Toranj, koji je bio od dasaka, pokriven limom, a iznutra i izvana ubijeljena, a svetiste umaljano, kao sto na oltar U crkvi je bila samo propovjedaonica, koja je i sada. Ruka sa krizem, kupio zupnik Oliva. Krstionica bila sa barenim kotlicem ovaj kotlic sam dao poniklovati te je i sada u novoj krstionici. Toranj je bio poput onog u Trnjanima te je prenacinjem g. 1893. i visok 37 metara. Jeftinba bila raspisana na 1811. For 68 novc. Na opcinskoj sjednici 24.1.1893. odobreno je 1900 forinta zapopravak crkve, a 300 forinta za zupski stan. Stari je toranj srusen u lipnju 1893., a novi nacinjen od bakra - odobren 25. VIII. 1893. obnovio je poduzetnik iz Mitrovice Stefan Karl, koji je preuzeo na jeftinbi i opravak zupnog stana za 288 forinti 68 novc. Kriz na tornju tezak je 80 kg, visok 237cm, sirok 178cm. Godine 1929. U kolovozu pozlacena je jabuka, jaka bakrena, i utvrden kriz sa 4 sipke, a prije bile 2. Cim je dosao zupnik Briglevic nastojao je da se crkva obnovi napose toranj. Nacinio je i uguvor sa zidarom iz Trnjana Neuschvenderom. Imao je pretresti krov, obijeliti stjene, ispraviti kriz na tornju. Zidar nije posao obavio, a nacelnik Mijo Markovac ga je vec isplatio. Zato tuzi zupnik nacelnika sudu, da se o njegovm trosku preostali posao obavi. Nacelnik se obranio da zidar nije dao jamcevine, nego je jos dobivao novaca, a posao prejeftino pogodi tj. za 650 forinti osim radnja spomenutih na crkvi preurediti zupski dvor, krov pretresti, zahod naciniti. To je odobrila kr.kot. oblast 4.VIII.1883. H. 5324. Morao je zato odustati. Parnica se jos godine 1885. Nastavila op. poglavarstvo uz odobrenje vecine zstupstva. Tek godine 1893., kako vec rekoh, crkva se izvana sa novim tornjem obnovica (pa su i slova na tornju 1893.). Istaci mi je daje toranj bakrenim limom, sto je rijetkost, pa ima veliku trajnost. Stara gradja i lim od tornja prodan je drazbom 29.VII.1893. Na tornju ne smiju biti golubovi okr. 29.XI.1856. Godine 1845. Nabavljeno je veliko zvono od 544 lihra na cast sv.Andrije. Malo zvono zamjenjeno je 19.XIL; godine 1838. sa novim od sedamdeset lihra, a posveceno je biskupu Kukovicu. Godine 1816.16.11. u tri sata po podne dovezena su u Andrijevce dva nova zvona iz Pecuha (o njima se govori). Veliko 292 lihre na cast sv.Sebastijanu posveceno po pecuhskom biskupu Josipu Kyralyu 9.II. Jedna lihra stojala je 3 forinte (3x292=876 forinti). Manje zvono imalo je 114 lihre posveceno po Karlu Rafayu biskupu Djakovackom 24.IV.1818. u Djakovu. Lihra stajala 3 forinte 15 krajcara. Najmanje zvono 20 funti posvetio biskup Bakic. Godine 1838.19.11 bilo malo zvono od 70 funti. Godine 1863. bila tri zvona: sv.Andrije 544 funte, sv.Sebastijana 292 funte, i sv.Roka 300 funti. Godine 1905. Novo veliko zvono od 550 kg nabavljeno iz Ljubljane od Maxa Samasse, posvetio biskup u Ljubljani Antun Jeglic 14.XII.1905. Nacrt za odar zvona nacinio je Msimir Skopcinski u Pozegi, a izradio odar tesar iz Broda Josip Spekl g.1905. Za vrijeme rata godine 1916. uzela drzava zvona u ratne svrhe za topove. Bila su tri: 1. Sv. Andrije iz godine 1905. 2.Nabavljeno 1899. troskom crkvene blagajne po Brigljevicu. SljevaoGerhard Majbaum u Dakovu, tesko 180kg. 3. Malo tesko kg sä slikom sv. Mihajla i natpisom: Nabavljeno od dobrovoljnjih prinosa zupljana andrijevackih na prostenje sv. Mihajla arkandela. Lijevao godine 1879. Gerhard Majbaum u Djakovu. Skinuto je i zvono na groblju tesko 45 kg. Godine 1921. nabavljena su dva nova zvona. Jedno od 218 kg sa slikom sv. Andrije i natpisom: „Sv. Andrija moli za nas." Nabavili zupljani andrijevacki godine 1921. Glas E. Drugo 96 kg sa slikom blazene Djevice Marije i natpisom: „Zdravo Marijo!" Glas Fis. Oba lijevao Antun Blazina u Zagrebu. Stajala su 54.335 kruna & 0 filira. Zvona je posvetio biskup Josip Lang u Zagrebu. Svota se skupila dobrovoljnim prinosima zupljanau 14 dana. Kod nabave zvona dozvolio opcinski odbor 27.1.1921. da se, ako manjkalo novaca nabavi iz aprovizacione blagajne. Godine 1923.22.X. doslo je veliko novo zvono tesko 457 kg, a sa novim zeljeznim jarmom 604 kg, po 80 dinara. Sajarmom stajalo 41.100 dinara, zeljeznicki podvoz 1494 dinara i 50 para. Zvono je darovala Tera Domcevic cestita starica k.br.52 u spornen svojih pokojnih napose muca i sina. Poslije smrti svoga muza i sina Tera proda 24 komada goveda (sebi ostavila 3 krave) i 6 komada konja i odluci taj novac za veliko zvono. Nikom nije to kazivala, jer je znala da bi je od tog odgovarali. Kad je cuo rodak (ucitelj) nije se mogao supreci i rekne: „Je li baba poludila?" „Nije, odvratim, vec hoce na slavu Bozju dobro djelo da ucini, koje ne propada, a vama ce dosta ostati." Zvono je postavljeno 25.X.1923. i prvi put zazvonilo u 5 sati po podne. Terina je zeljela da na dan njene smrti zvono zvoni da se pomole za njenu dusu. Tako sada imamo tri zvona, koja stalno zvone na slavu Bozju. A, E, Gis. Moglo bi se na veliko umetnuti za glas eis, kako mi rece nas glazbenik dr. Sirola. SAT NA TORNJU. U satroj crkvi nije bilo sata. Sat je nacinjem 1856. godine u Osijeku, kao sto na njem i pise: „Verfertigt durch Stephan Sigart, Schlosser et.gr.oss. Uhrmacher Meister zu Essegg. U (unter), st (stadt), N.r.92 Jahr 1856."Mora da je isao kratko vrijeme, jer jer su navijaci valjda bili preslabi,„NESPOSOBNI": Navijali su ga i neki ucitelji, razumije se po djeci.Zupnik Stilic, po nagovoru starjesine Ivana Markovca k.br.40 dao je sat popraviti po babogredskom urar godine 1872. Nije dugo isao, pa je opcinski odbor izabrao za navijaca Djuru Racki -ja, koji je po selima prodavao proste satove. Za navijanje dobio je godisnje 24 forinte. No posto se spleo sa nekom zenskom, zupnik Briglevic mu zabrani da ide kroz crkvu. „Opcinski odbor obratio se na biskupa, da ura u red stavi, a radi prkosa zupnikova, a na njegovu sramotu stoji." 24.1.1898. Nacelnik Beran zabrani zvonaru navijanje uskrativsi mu platu od 30 forinti, jer je nevjest kod sata. 7.IV. 1897. stvar je dosla i do zemaljske vlade (utok je nacinio od zupanije zupnik) i ova je rjesila, da je sat opcinski i da opcina ima pravo postaviti navijaca No opcina zajamci i za stetu, koju bi navijac u crkvi pocinio. Uzasve to moze opcina, veli se u rjesidbi, da prepusti zupniku postavljanje navijaca, makar ga placa. BOJADISANJE CRKVE obavljeno je godine 1873. po Franji Rohregem za 260 forinti uz odobrenje opcinskog zastupstva Karle Zpanic k.br.55 i Marke Seletkovic k.br.68, Mije Durasimovic k.br.19 i Ive Markovca k.br.40. Prije toga bila je crkva bijelo okrecena, a jednom i plavo. Bojadisanje bilo je gotovo 6.XI.1873., a novaca ni polovica skupljeno. Slikar trazi svaki dan sto ceka 15 forinti. Stoga je 6.XI. otisao zupniku drustvu opcinskog starjesine Mije Djurasimovica u Brod i uzajmio 100 forinti uz kamate 12 forinti, za onda veoma velike. Biskup Strossmayer dopisom 14.X. broj 1050 odgovara od slikanja, jer dolazi zimsko doba. Mozda ce moci u proljece dobiti iz stolne crkve vjestih slikara. Medutim Stilic nije cekao, pa je slikanje lose ispalo. Boja se iskvarila i ljustila, osobito donji dio, tako te je crkva neugledna. Godine 1924. Dao sam po zidaru Debogovicu za 600 din. donji dio prebojadisati, bar da ne bude otrcana. OLTAR u pocetku bio je sv. Andrije i to od mekana drveta sa slikom sv. Andrije i imao je dvije stube. Godine 1833. Jos je jedan oltar. Slika je bila na platu, a oslikano godine 1837. Godine 1835. Nacinjem je oltar Blazene Djevice Marije sa slikom Gospe od Rosanja. Bio je to jednostavan od cigle zidan oltar, a na zidu visjela slika. Godine 1929. Uklonio sam oltar, a sliku metnuo u sakristiju. Kip Blazene Djevice Marije koji je kupljen u novije vrijeme opet za oltar metnem na zid na konsolu i pred njim hrastovo klecalo nacini stolar Karlo Triska. Za zupnika Vorgica nacinjen je treci oltar sv. Petra, tamo gdje je sada oltar Srca Isusova. Skinuo sam sliku i metnuo na tavan sakristije (nema vrijednosti). Godine 1876. nacinjen je novi oltar veliki sv. Andrije po stolaru Turkovicu u Djakovu, koji je u katedrali klupe nacinio Novac uzet iz ostvastine Briglevica (2655 kruna i 64 filira) za dvije tisuce forinti. Vratasca na oltaru dao pozlatiti zupik Novosel u Zagrebu, kod Schenüchnera za 30 forinti. Novi oltar sv. Andrije blagoslovio Josip Valinger zupnik u Vrpolju, 30.XI.1906. Godine 1870. trudom zupljana nacinjen je oltar sv. Ivana. Bio je to oltar ciglom zidan sa postamentom od drveta za cirjake. Slika kupljena u Becu za 45 forinti i svecano postavljena 9.IV.1872. Ona je vrlo lijepa i na platnu, sad visi u sakristiji. Andrijevcani su obicavali ici u Jud, te su donijeli glavu sv. Ivana od gipsa. Ta se obicavala metati na oltar sv. Ivana 29.VIII. (a i sad tako). Oltar sv. Ivana koji i danas stoji nabavio je upravitelj zupe g. 1911. kod Ferd. Prinothu St. Ubrihu za 1150 kruna. Oltar Srca Isusova nabavljen je novcem Marice Seletkovic k.br.42. Dovrsen 15.Vl 1924 Trosak 17500 din., a nacinio ga od bijela meka amena Martin Stefancic klesar u Varosu kod Broda. Isti je nacinio i oltar u Svilaju, Oprisavcima, Kopanici. Oltar Srca Isusova posvecen je po biskupu Aksamovicu svecano 30.XI.1925. Dobrociniteljica Marica r. Balentovic udova iza pokojnog Stipe Seletkovic rodila je u Garcinu 26.IX.1857. Ona je u crkvu dala i oltarnik kazuku i tepih i druge stvari. Ide dnevno na svetu Pricest. Godine 1925.25.VII. postavljena nova hrastova ograda pred velikim oltaro za svetu Pricest. Stupice nacinio tokar iz Dakova, a ostalo stolar Triska. Do godine 1925. Bili su oltari: 1. S. Andrije 2. Srca Isusova 3. Blazene Djevice Marije, sa kipom, a slika sv. Ivana za njim na zidu: 4. Sv. Ivana Na njima se mogla sluziti sveta Misa. K tomu bio oltaric sa kipom sv. Antuna , a zidani. Debele daske dao biskup Aksamovic, a stupice opcinski nacelnik. Trosak bio 1100 dinara. KOR je bio malen, zidom spojeni stupovi tornja i gore daska. Godine 1925. u proljece dao sam prosiriti kor za 120 cm. Obavio je posao zidar Nikola Debogovic. Posao stajao sa traverzom 6000 dinara. Ovdje valja da kazem nesto o orguljama. Crkva nije imala dugo godina orgulje. Istom godine 1865.25.V. prvi put su zasvirale. Sagradio ih je u Zagrebu Simene za 648 forinti. Godine 1871. u svibnju udesene su po nekom Mati iz Gornje Vrbe za 33 forinte . Vremenom su se istrosile, a nisu bile nikad osobite. K tome su za vrijeme rata skinute cijevi (frulice kositrene). Godine 1925. dosao u Andrijevce neki varalica Eiger pod krivim imenom Wagner, te posto je znao udesavati orgulje i imao od nekih zupa i potvrdu, zivio je kod zupnika 2 mjeseca hineci da ce orgulje popraviti temeljito. I prevari me za 6000 i odmagli. Uhvate ga , al koja hasna kad novca nema. Poslije je prevario i druge zupnike za vece svote. Za Uskrs 1929. nabavili smo harmonium za 6000 dinara od nadzorinka u miru iz Broda Sarica, Djure. Harmonium je novo popravljen.PROPOVJEDAONICA, koja je bila od pocetka godine 1924., novim podom obnovljena, utvrdena, te ulaz za 40 cm vise prokopan, te nova vrata sa strane propovjedaonice nacinjena. Prije bila samo cetverouglasta prosjeklina u zidu i zjala je ko nezgrapna rupa. ISPOVJEDAONICA od pocetka nije bila. Biskup urgira kao i arhidjakon Pinterovic na visiti godine 1833.9 i IX., da se dvije ispovjedaonice naprave. Godine 1840. Nalazi se u crkvi ispovjedaonica. KRSTIQNICA bila najprije kod ulaza u crkvu od drveta (sad je na tavanu sakristije), poslije prenesena kod velikog oltara. Ja sam dao Nikoli Stefancici naciniti od trogirskog mramora. On je i na vrata krstionice naslikao originalnu sliku „Krstenje Isusovo". Hrastove dijelove je nacinio stolar Emil Krizak. Krstionica je po mojoj osnavi prakticna te voda ide kroz bakrenu cijev u sabranij, koji ide od betona izvan crkve. Trosak bio 3000 dinara. SKROPIONICA bila u starije vrijeme drveni cabar, a poslije na zidu od bakra -neugledna. Godine 1923. nabavila stara Manda Vuckovic k.br.224, dvije nove skropionice za3600 dinara, nacinio Martin Stefancic u Varosu kod Broda VELIKI LUSTER nabavljen 1893. Za 54 formte i 78 krajcara. Tezakje 20 kg, a nabavljen od Josipa Gavora u Budimpesti. Dr. Novosel ga htio ukrasiti sa staklenim privjesama . Stari manji luster u Andrijevcima i Perkovcima nabavljen 1862 . Veliki luster nabavili Antun Djurasinovic i supruga Manda za 400 Kruna. VJECNO SVJETLO dala posrebrit godine 1921. Tera Domcevic, k.br.52. Vjecno svjetlo ima uvijek goriti . No u Andrijevcima gorilo nedjeljom i blagdanom,jer kaze nije bilo novaca . CIRJACI. Godine 1863. kupljena su 4 cirjaka od kina srebra = manja . Zupnik Oliva nabavio drvene cirjake. Godine 1923. dao sam cirajke poniklovati. KALEZI. Godine 1883. nije bilo ni kaleza pa su posudili iz Perkovaca. Godine 1833. Bio jedan kalez od srebra. Drugi nabavljen 1858. Godine 1923. bilo pet, ali slabe vrijednosti. Godine 1930. dao sam naciniti od srebra kalez u Zagrebu od kruna sto smo skupili. U Djakovo sam poslao tri stara losa i sada ima crkva tri dobra kaleza. KAZULE. Godine 1885. nabavljene su tri nove kazule: crvena i bijela bila od Müllera za 60 forinti. Godine 1833. bile 4: l bijela, l ljubicasta i 2 lose crna i crvena. Bijeli plast nabavljen 1857., crni 1858. Godine 1884. nabavi zupmik Briglevic dvije kazule od Müllera za 45 forinti. Kazula ljubicasta nabavljena za Vorgica , a 1860. bijela i zelena i zeleni plast sa crvenim cvijecem. Zupnik Novosel nabavi bijelu kazulu za 180 kruna crveno i zlatom vezena, a poklon Staze Seletkovic, te bijeli plast za 180 kruna i velum za 50 kruna. Godine 1911. Nabavio sam kazulu ljubicastu kod vrsne tvrtke Felbüger - Hasslinger u Becu za 85 kruna i crni plast za 80 kruna. KIP sv. Antuna kupila Janja Seletkovic velika dobrociniteljka crkve. KRIZNI PUT nabavio zupnik Novosel za 409 kruna. Dar je to Marice Cipusovic r. Tomasevic, k.br.295. ona je prodala u sredancima svoju zemlju i preselila kceri Janji u Markovac i rekla: „Prvo sto cu si kupit od dobivenih novaca nek bude za crkvu." Zupnik joj svjetuje nabavu kriznog puta. Bilo to godine 1905. Krizni put blagoslovio je zupnik u Gundincima Jakov Greguricevic. ZASTAVE. Godine 1833. bile dvije nove. Godine 1923. nabavljena crna i bijela zastava Srca Isusova sa starom slikom. USKRSNUCE nabavio zupnik Oliva na svoj racun, a ja sam novo nabavio iz Tirola (St. Ubrih.). F.Prinoth, godine 1926. KIP SRCA ISUSOVA nabavila Marga Markovac 1908.15.IV; udova iza pokojnog Luke Markovac . ORMAR u sakristiji bio od starine, a 1923. Sam ga podigao i obnovio sa ladicama za odijelo i novim podiumom. Novi ormar sam nabavio za crkveno rublje 1932. POSUDU veliku za blagoslovljenu vodu nabavio sam godine 1927. Bakar 600 dinara, limaru Filipu Bencu 250 dinara. Slova sam sam metnuo. OGRADA pred velikim oltarom nabavio sam tako da sam od biskupa dobio hrastove planke i bilo i za crkvu Perkovacku. Prije godine 1925. nije bila nikakva, vec tmila hrastova stuba. Ograda crkvena bila nacinjena od hrastovih zbica 1873. No godine 1923. vec posve srusena. U kasnu jesen nacinio sam sa troskom os 100.000 novu zeljeznu raspisom na porez Perkovci 1/3 ". Nacini bravar Josp Ditrich iz Broda, za 52.000 dinara i zidar Debogovic za 9900 dinara. Pogodba 26.VIII.1923. Istaci mi je da su seljaci htjeli, da od zupske bude drvena, no ja sam se odlucno opro tomu i hvala Bogu sad je sva zeljezna. Crkva je osigurana 1912. na policu 120.506 za 27 kruna i 80 filera. Glede osiguranja crkve naredba 21.VIII.1887. broj 4570 ..
CRKVA DANAS.
.Danas u nasoj crkvi nalazi se svetjenik Nikica Mihaljevic koji se od dana kada je preuzeo nasu zupu brine i bori za nase krscane i nasu crkvu i nasu zupu .Zapoceo je sa renoviranjem crkve,zupnog stana te izgradnja vjeronacnog centra ,uspio je mladez zainteresirat za crkvu .Angazira se za pomoc starim i bolesnima ,te u ratno vrijeme pokazao da stoji sa svojim vjernicima iza nasih boraca brinio se da svaki borac dobije svoju krunicu te podrska borcima sto u rijecima sto u djelima .Lista dobrih djela sto je ucinio za nase zupe bila bi jos veca nego sto bi na jednu stranicu stalo stoga samo da kazem ovo je svetjenik kakvog su Andrijevci zasluzili . donjiandrijevci@aol.com §ova stranica je zasticena Copyright © 2000.BMW DONJI ANDRIJEVCI - All Rights Reserved Powered by BMW

Prva drvena crkva u Andrijevcima bila je na k.br.33. Degmecic-Lovrini tj. na uglu kako se ide u Divosevce s desne strane. Bilo je ondje i prvo groblje. Crkva je gradena g. 1761. i posvecena sv.Andriji. Bila je drvena i duga 7 hvati, a siroka 3,5 hvata sa drvenim tornjem i jednirn zvonom. Zvono je nabavio biskup Bakic. Bilo je to za zupnika u Vrpolju o.Luke Calica (5.VIII.1760-6.X.1771.) koji je ujedno bio i posljednji franjevac zupnik u Vrpolju. Dne. 26.VI. 1769. sastavljen je o zupi i filijalama zapisnik, kojeg je potpisao arcidakon Juraj Sertic i casnik Kühn. U visita canonica od 14.IX. 1812. pise, da je crkva gradena 1802. godine troskom naroda. Bila je drvena i podzidana. Sindrom pokrita. Skroz rusevna. Imala je i krov, ali je stukatura otpala. Duljina crkve bila 13 hvati, a sirina 4. Visina do krova 3 hvata. Sakristija u kvadrat 2 hvata. Crkvu je blagoslovio Adam Vukasovic, dekan kopanicki Vjecno je svjetlo gorilo radi siromastva crkve samo na blagdane. Krstionica je bila drvena u plavoj boji. Ta plava boja bila je do godine 1923. kad sam ju ovijelio. Oltar je bio sv.Andrije iz godine 1802. sa slikom i 6 drvenih cirjaka. Ispovjedaonice nije bilo. U sakristiji bio je novi ormar za odijelo. Zvono je bilo tesko 20 funti blagoslovljeno po biskupu Bakicu. Kod visite nalaze biskup (g. 1812.) da se nabavi vece zvono. Zupnik je (Petras) opominjao, da se crkva popravi i zvono nabavi, jer se ovo i ne cuje. No cuo je od svojih zupljana: „Parok cuje zvono, a mi ili culi ili ne culi. A tko potribuje crkvu neka pravi, za nas je dobra, ako se zatvori imade vise crkvi." Godine 1916.16.VII. visita canonica pise, da je toranj malen oko tri hvata bez zvona. Zvona su tri, ali na gredama pred crkvom. Veliko zvono tri cente, srednje jednu centu, a malo 20 funti. Dakle su ipak nabavili zvona. Biskup Raffay nalaze, da se postavi pomicna propovjedaonica. Tabernakul neka se iznutra svilom oblozi. Nek se nabavi misno odijelo i ispovjedaonica. Neka se nabave mjesto staklenih mjedene posudice za sveto ulje U sakristiji nema lavatora ni molitava prije sv. Mise. Nek zupnik pouci vjernike, da se pobozno vladaju na procesijama. Neposlusne neka makar i pomocu svjetovne vlasti ukroti. Poputbinu neka nosi obucen u roketu i stolu uz svjetiljku i zvonce, a ako u kolima ide mora imati svjetlo i zvonce. Godine 1820. 7. III. bila je posebna komisija u Andrijevcima (i na rucku kod zupnika) da pregleda zupske zgrade i crkvu. U komisiji bili su dekan Filipovic iz Kopanice, a Regimenisbanhaupman i regimentski palir. Selo je dalo podvoz do Vrpolja, gdje je komisija nocila.Poslije te komisije doslo je do gradjenja crkve i zupskog stana.Nova crkva koja i danas stoji zidana je na istom mjestu i stara od godine 1761. Godine 1825 Blagoslovljena je po dekanu Pavi Filipovicu 30. Studenog. Imalaje samo jedan oltar drveni sa slikom sv.Andrije. Duga 12, a siroka 6 hvati. Imalaje toranj 14 hvati visok od sindre sa tri zvona. Najvece 292 funte blagoslovljeno po pecuhskom biskupu Josipu Kyraly g. 1816. 9. II. na cast sv. Sebastijana. Srednje zvono 1 14 funti blagoslovljeno po Emeriku K. Raffanju biskupu Djakovackom 1818. 24. IV. na cast sv. Andrije.malo zvono
20 funti blagoslovljeno po biskupu Bakicu. Crkva je jos g. 1845. pokrita sindrom Godine 1856. je crkva obnovljena. Toranj, koji je bio od dasaka, pokriven limom, a iznutra i izvana ubijeljena, a svetiste umaljano, kao sto na oltar U crkvi je bila samo propovjedaonica, koja je i sada. Ruka sa krizem, kupio zupnik Oliva. Krstionica bila sa barenim kotlicem ovaj kotlic sam dao poniklovati te je i sada u novoj krstionici. Toranj je bio poput onog u Trnjanima te je prenacinjem g. 1893. i visok 37 metara. Jeftinba bila raspisana na 1811. For 68 novc. Na opcinskoj sjednici 24.1.1893. odobreno je 1900 forinta zapopravak crkve, a 300 forinta za zupski stan. Stari je toranj srusen u lipnju 1893., a novi nacinjen od bakra - odobren 25. VIII. 1893. obnovio je poduzetnik iz Mitrovice Stefan Karl, koji je preuzeo na jeftinbi i opravak zupnog stana za 288 forinti 68 novc. Kriz na tornju tezak je 80 kg, visok 237cm, sirok 178cm. Godine 1929. U kolovozu pozlacena je jabuka, jaka bakrena, i utvrden kriz sa 4 sipke, a prije bile 2. Cim je dosao zupnik Briglevic nastojao je da se crkva obnovi napose toranj. Nacinio je i uguvor sa zidarom iz Trnjana Neuschvenderom. Imao je pretresti krov, obijeliti stjene, ispraviti kriz na tornju. Zidar nije posao obavio, a nacelnik Mijo Markovac ga je vec isplatio. Zato tuzi zupnik nacelnika sudu, da se o njegovm trosku preostali posao obavi. Nacelnik se obranio da zidar nije dao jamcevine, nego je jos dobivao novaca, a posao prejeftino pogodi tj. za 650 forinti osim radnja spomenutih na crkvi preurediti zupski dvor, krov pretresti, zahod naciniti. To je odobrila kr.kot. oblast 4.VIII.1883. H. 5324. Morao je zato odustati. Parnica se jos godine 1885. Nastavila op. poglavarstvo uz odobrenje vecine zstupstva. Tek godine 1893., kako vec rekoh, crkva se izvana sa novim tornjem obnovica (pa su i slova na tornju 1893.). Istaci mi je daje toranj bakrenim limom, sto je rijetkost, pa ima veliku trajnost. Stara gradja i lim od tornja prodan je drazbom 29.VII.1893. Na tornju ne smiju biti golubovi okr. 29.XI.1856. Godine 1845. Nabavljeno je veliko zvono od 544 lihra na cast sv.Andrije. Malo zvono zamjenjeno je 19.XIL; godine 1838. sa novim od sedamdeset lihra, a posveceno je biskupu Kukovicu. Godine 1816.16.11. u tri sata po podne dovezena su u Andrijevce dva nova zvona iz Pecuha (o njima se govori). Veliko 292 lihre na cast sv.Sebastijanu posveceno po pecuhskom biskupu Josipu Kyralyu 9.II. Jedna lihra stojala je 3 forinte (3x292=876 forinti). Manje zvono imalo je 114 lihre posveceno po Karlu Rafayu biskupu Djakovackom 24.IV.1818. u Djakovu. Lihra stajala 3 forinte 15 krajcara. Najmanje zvono 20 funti posvetio biskup Bakic. Godine 1838.19.11 bilo malo zvono od 70 funti. Godine 1863. bila tri zvona: sv.Andrije 544 funte, sv.Sebastijana 292 funte, i sv.Roka 300 funti. Godine 1905. Novo veliko zvono od 550 kg nabavljeno iz Ljubljane od Maxa Samasse, posvetio biskup u Ljubljani Antun Jeglic 14.XII.1905. Nacrt za odar zvona nacinio je Msimir Skopcinski u Pozegi, a izradio odar tesar iz Broda Josip Spekl g.1905.

Za vrijeme rata godine 1916. uzela drzava zvona u ratne svrhe za topove. Bila su tri:

1. Sv. Andrije iz godine 1905.

2.Nabavljeno 1899. troskom crkvene blagajne po Brigljevicu. SljevaoGerhard Majbaum u Dakovu, tesko 180kg.

3. Malo tesko kg sä slikom sv. Mihajla i natpisom: Nabavljeno od dobrovoljnjih prinosa zupljana andrijevackih na prostenje sv. Mihajla arkandela. Lijevao godine 1879. Gerhard Majbaum u Djakovu.

Skinuto je i zvono na groblju tesko 45 kg. Godine 1921.

nabavljena su dva nova zvona. Jedno od 218 kg sa slikom sv. Andrije i natpisom: „Sv. Andrija moli za nas." Nabavili zupljani andrijevacki godine 1921. Glas E. Drugo 96 kg sa slikom blazene Djevice Marije i natpisom: „Zdravo Marijo!" Glas Fis. Oba lijevao Antun Blazina u Zagrebu. Stajala su 54.335 kruna & 0 filira. Zvona je posvetio biskup Josip Lang u Zagrebu. Svota se skupila dobrovoljnim prinosima zupljanau 14 dana. Kod nabave zvona dozvolio opcinski odbor 27.1.1921. da se, ako manjkalo novaca nabavi iz aprovizacione blagajne. Godine 1923.22.X. doslo je veliko novo zvono tesko 457 kg, a sa novim zeljeznim jarmom 604 kg, po 80 dinara. Sajarmom stajalo 41.100 dinara, zeljeznicki podvoz 1494 dinara i 50 para. Zvono je darovala Tera Domcevic cestita starica k.br.52 u spornen svojih pokojnih napose muca i sina. Poslije smrti svoga muza i sina Tera proda 24 komada goveda (sebi ostavila 3 krave) i 6 komada konja i odluci taj novac za veliko zvono. Nikom nije to kazivala, jer je znala da bi je od tog odgovarali. Kad je cuo rodak (ucitelj) nije se mogao supreci i rekne: „Je li baba poludila?" „Nije, odvratim, vec hoce na slavu Bozju dobro djelo da ucini, koje ne propada, a vama ce dosta ostati." Zvono je postavljeno 25.X.1923. i prvi put zazvonilo u 5 sati po podne. Terina je zeljela da na dan njene smrti zvono zvoni da se pomole za njenu dusu. Tako sada imamo tri zvona, koja stalno zvone na slavu Bozju. A, E, Gis. Moglo bi se na veliko umetnuti za glas eis, kako mi rece nas glazbenik dr. Sirola.

SAT NA TORNJU. U satroj crkvi nije bilo sata. Sat je nacinjem 1856. godine u Osijeku, kao sto na njem i pise: „Verfertigt durch Stephan Sigart, Schlosser et.gr.oss. Uhrmacher Meister zu Essegg. U (unter), st (stadt), N.r.92 Jahr 1856."Mora da je isao kratko vrijeme, jer jer su navijaci valjda bili preslabi,„NESPOSOBNI": Navijali su ga i neki ucitelji, razumije se po djeci.Zupnik Stilic, po nagovoru starjesine Ivana Markovca k.br.40 dao je sat popraviti po babogredskom urar godine 1872. Nije dugo isao, pa je opcinski odbor izabrao za navijaca Djuru Racki -ja, koji je po selima prodavao proste satove. Za navijanje dobio je godisnje 24 forinte. No posto se spleo sa nekom zenskom, zupnik Briglevic mu zabrani da ide kroz crkvu. „Opcinski odbor obratio se na biskupa, da ura u red stavi, a radi prkosa zupnikova, a na njegovu sramotu stoji." 24.1.1898. Nacelnik Beran zabrani zvonaru navijanje uskrativsi mu platu od 30 forinti, jer je nevjest kod sata. 7.IV. 1897. stvar je dosla i do zemaljske vlade (utok je nacinio od zupanije zupnik) i ova je rjesila, da je sat opcinski i da opcina ima pravo postaviti navijaca No opcina zajamci i za stetu, koju bi navijac u crkvi pocinio. Uzasve to moze opcina, veli se u rjesidbi, da prepusti zupniku postavljanje navijaca, makar ga placa.

BOJADISANJE CRKVE obavljeno je godine 1873. po Franji Rohregem za 260 forinti uz odobrenje opcinskog zastupstva Karle Zpanic k.br.55 i Marke Seletkovic k.br.68, Mije Durasimovic k.br.19 i Ive Markovca k.br.40. Prije toga bila je crkva bijelo okrecena, a jednom i plavo. Bojadisanje bilo je gotovo 6.XI.1873., a novaca ni polovica skupljeno. Slikar trazi svaki dan sto ceka 15 forinti. Stoga je 6.XI. otisao zupniku drustvu opcinskog starjesine Mije Djurasimovica u Brod i uzajmio 100 forinti uz kamate 12 forinti, za onda veoma velike. Biskup Strossmayer dopisom 14.X. broj 1050 odgovara od slikanja, jer dolazi zimsko doba. Mozda ce moci u proljece dobiti iz stolne crkve vjestih slikara. Medutim Stilic nije cekao, pa je slikanje lose ispalo. Boja se iskvarila i ljustila, osobito donji dio, tako te je crkva neugledna. Godine 1924. Dao sam po zidaru Debogovicu za 600 din. donji dio prebojadisati, bar da ne bude otrcana. OLTAR u pocetku bio je sv. Andrije i to od mekana drveta sa slikom sv. Andrije i imao je dvije stube. Godine 1833. Jos je jedan oltar. Slika je bila na platu, a oslikano godine 1837. Godine 1835. Nacinjem je oltar Blazene Djevice Marije sa slikom Gospe od Rosanja. Bio je to jednostavan od cigle zidan oltar, a na zidu visjela slika. Godine 1929. Uklonio sam oltar, a sliku metnuo u sakristiju. Kip Blazene Djevice Marije koji je kupljen u novije vrijeme opet za oltar metnem na zid na konsolu i pred njim hrastovo klecalo nacini stolar Karlo Triska. Za zupnika Vorgica nacinjen je treci oltar sv. Petra, tamo gdje je sada oltar Srca Isusova. Skinuo sam sliku i metnuo na tavan sakristije (nema vrijednosti). Godine 1876. nacinjen je novi oltar veliki sv. Andrije po stolaru Turkovicu u Djakovu, koji je u katedrali klupe nacinio Novac uzet iz ostvastine Briglevica (2655 kruna i 64 filira) za dvije tisuce forinti. Vratasca na oltaru dao pozlatiti zupik Novosel u Zagrebu, kod Schenüchnera za 30 forinti. Novi oltar sv. Andrije blagoslovio Josip Valinger zupnik u Vrpolju, 30.XI.1906. Godine 1870. trudom zupljana nacinjen je oltar sv. Ivana. Bio je to oltar ciglom zidan sa postamentom od drveta za cirjake. Slika kupljena u Becu za 45 forinti i svecano postavljena 9.IV.1872. Ona je vrlo lijepa i na platnu, sad visi u sakristiji. Andrijevcani su obicavali ici u Jud, te su donijeli glavu sv. Ivana od gipsa. Ta se obicavala metati na oltar sv. Ivana 29.VIII. (a i sad tako). Oltar sv. Ivana koji i danas stoji nabavio je upravitelj zupe g. 1911. kod Ferd. Prinothu St. Ubrihu za 1150 kruna. Oltar Srca Isusova nabavljen je novcem Marice Seletkovic k.br.42. Dovrsen 15.Vl 1924 Trosak 17500 din., a nacinio ga od bijela meka amena Martin Stefancic klesar u Varosu kod Broda. Isti je nacinio i oltar u Svilaju, Oprisavcima, Kopanici. Oltar Srca Isusova posvecen je po biskupu Aksamovicu svecano 30.XI.1925. Dobrociniteljica Marica r. Balentovic udova iza pokojnog Stipe Seletkovic rodila je u Garcinu 26.IX.1857. Ona je u crkvu dala i oltarnik kazuku i tepih i druge stvari. Ide dnevno na svetu Pricest. Godine 1925.25.VII. postavljena nova hrastova ograda pred velikim oltaro za svetu Pricest. Stupice nacinio tokar iz Dakova, a ostalo stolar Triska.

Do godine 1925. Bili su oltari:

1. S. Andrije

2. Srca Isusova

3. Blazene Djevice Marije, sa kipom, a slika sv. Ivana za njim na zidu:

4. Sv. Ivana Na njima se mogla sluziti sveta Misa. K tomu bio oltaric sa kipom sv. Antuna , a zidani.

Debele daske dao biskup Aksamovic, a stupice opcinski nacelnik. Trosak bio 1100 dinara. KOR je bio malen, zidom spojeni stupovi tornja i gore daska. Godine 1925. u proljece dao sam prosiriti kor za 120 cm. Obavio je posao zidar Nikola Debogovic. Posao stajao sa traverzom 6000 dinara. Ovdje valja da kazem nesto o orguljama. Crkva nije imala dugo godina orgulje. Istom godine 1865.25.V. prvi put su zasvirale. Sagradio ih je u Zagrebu Simene za 648 forinti. Godine 1871. u svibnju udesene su po nekom Mati iz Gornje Vrbe za 33 forinte . Vremenom su se istrosile, a nisu bile nikad osobite. K tome su za vrijeme rata skinute cijevi (frulice kositrene). Godine 1925. dosao u Andrijevce neki varalica Eiger pod krivim imenom Wagner, te posto je znao udesavati orgulje i imao od nekih zupa i potvrdu, zivio je kod zupnika 2 mjeseca hineci da ce orgulje popraviti temeljito. I prevari me za 6000 i odmagli. Uhvate ga , al koja hasna kad novca nema. Poslije je prevario i druge zupnike za vece svote. Za Uskrs 1929. nabavili smo harmonium za 6000 dinara od nadzorinka u miru iz Broda Sarica, Djure. Harmonium je novo popravljen.PROPOVJEDAONICA, koja je bila od pocetka godine 1924., novim podom obnovljena, utvrdena, te ulaz za 40 cm vise prokopan, te nova vrata sa strane propovjedaonice nacinjena. Prije bila samo cetverouglasta prosjeklina u zidu i zjala je ko nezgrapna rupa. ISPOVJEDAONICA od pocetka nije bila. Biskup urgira kao i arhidjakon Pinterovic na visiti godine 1833.9 i IX., da se dvije ispovjedaonice naprave. Godine 1840. Nalazi se u crkvi ispovjedaonica. KRSTIQNICA bila najprije kod ulaza u crkvu od drveta (sad je na tavanu sakristije), poslije prenesena kod velikog oltara. Ja sam dao Nikoli Stefancici naciniti od trogirskog mramora. On je i na vrata krstionice naslikao originalnu sliku „Krstenje Isusovo". Hrastove dijelove je nacinio stolar Emil Krizak. Krstionica je po mojoj osnavi prakticna te voda ide kroz bakrenu cijev u sabranij, koji ide od betona izvan crkve. Trosak bio 3000 dinara. SKROPIONICA bila u starije vrijeme drveni cabar, a poslije na zidu od bakra -neugledna. Godine 1923. nabavila stara Manda Vuckovic k.br.224, dvije nove skropionice za3600 dinara, nacinio Martin Stefancic u Varosu kod Broda VELIKI LUSTER nabavljen 1893. Za 54 formte i 78 krajcara. Tezakje 20 kg, a nabavljen od Josipa Gavora u Budimpesti. Dr. Novosel ga htio ukrasiti sa staklenim privjesama . Stari manji luster u Andrijevcima i Perkovcima nabavljen 1862 . Veliki luster nabavili Antun Djurasinovic i supruga Manda za 400 Kruna. VJECNO SVJETLO dala posrebrit godine 1921. Tera Domcevic, k.br.52. Vjecno svjetlo ima uvijek goriti . No u Andrijevcima gorilo nedjeljom i blagdanom,jer kaze nije bilo novaca . CIRJACI. Godine 1863. kupljena su 4 cirjaka od kina srebra = manja . Zupnik Oliva nabavio drvene cirjake. Godine 1923. dao sam cirajke poniklovati. KALEZI. Godine 1883. nije bilo ni kaleza pa su posudili iz Perkovaca. Godine 1833. Bio jedan kalez od srebra. Drugi nabavljen 1858. Godine 1923. bilo pet, ali slabe vrijednosti. Godine 1930. dao sam naciniti od srebra kalez u Zagrebu od kruna sto smo skupili. U Djakovo sam poslao tri stara losa i sada ima crkva tri dobra kaleza. KAZULE. Godine 1885. nabavljene su tri nove kazule: crvena i bijela bila od Müllera za 60 forinti. Godine 1833. bile 4: l bijela, l ljubicasta i 2 lose crna i crvena. Bijeli plast nabavljen 1857., crni 1858. Godine 1884. nabavi zupmik Briglevic dvije kazule od Müllera za 45 forinti. Kazula ljubicasta nabavljena za Vorgica , a 1860. bijela i zelena i zeleni plast sa crvenim cvijecem. Zupnik Novosel nabavi bijelu kazulu za 180 kruna crveno i zlatom vezena, a poklon Staze Seletkovic, te bijeli plast za 180 kruna i velum za 50 kruna. Godine 1911. Nabavio sam kazulu ljubicastu kod vrsne tvrtke Felbüger - Hasslinger u Becu za 85 kruna i crni plast za 80 kruna. KIP sv. Antuna kupila Janja Seletkovic velika dobrociniteljka crkve. KRIZNI PUT nabavio zupnik Novosel za 409 kruna. Dar je to Marice Cipusovic r. Tomasevic, k.br.295. ona je prodala u sredancima svoju zemlju i preselila kceri Janji u Markovac i rekla: „Prvo sto cu si kupit od dobivenih novaca nek bude za crkvu." Zupnik joj svjetuje nabavu kriznog puta. Bilo to godine 1905. Krizni put blagoslovio je zupnik u Gundincima Jakov Greguricevic. ZASTAVE. Godine 1833. bile dvije nove. Godine 1923. nabavljena crna i bijela zastava Srca Isusova sa starom slikom. USKRSNUCE nabavio zupnik Oliva na svoj racun, a ja sam novo nabavio iz Tirola (St. Ubrih.). F.Prinoth, godine 1926. KIP SRCA ISUSOVA nabavila Marga Markovac 1908.15.IV; udova iza pokojnog Luke Markovac . ORMAR u sakristiji bio od starine, a 1923. Sam ga podigao i obnovio sa ladicama za odijelo i novim podiumom. Novi ormar sam nabavio za crkveno rublje 1932. POSUDU veliku za blagoslovljenu vodu nabavio sam godine 1927. Bakar 600 dinara, limaru Filipu Bencu 250 dinara. Slova sam sam metnuo. OGRADA pred velikim oltarom nabavio sam tako da sam od biskupa dobio hrastove planke i bilo i za crkvu Perkovacku. Prije godine 1925. nije bila nikakva, vec tmila hrastova stuba. Ograda crkvena bila nacinjena od hrastovih zbica 1873. No godine 1923. vec posve srusena. U kasnu jesen nacinio sam sa troskom os 100.000 novu zeljeznu raspisom na porez Perkovci 1/3 ". Nacini bravar Josp Ditrich iz Broda, za 52.000 dinara i zidar Debogovic za 9900 dinara. Pogodba 26.VIII.1923. Istaci mi je da su seljaci htjeli, da od zupske bude drvena, no ja sam se odlucno opro tomu i hvala Bogu sad je sva zeljezna. Crkva je osigurana 1912. na policu 120.506 za 27 kruna i 80 filera. Glede osiguranja crkve naredba 21.VIII.1887. broj 4570 ..

CRKVA DANAS.

.Danas u nasoj crkvi nalazi se svetjenik Nikica Mihaljevic koji se od dana kada je preuzeo nasu zupu brine i bori za nase krscane i nasu crkvu i nasu zupu .Zapoceo je sa renoviranjem crkve,zupnog stana te izgradnja vjeronacnog centra ,uspio je mladez zainteresirat za crkvu .Angazira se za pomoc starim i bolesnima ,te u ratno vrijeme pokazao da stoji sa svojim vjernicima iza nasih boraca brinio se da svaki borac dobije svoju krunicu te podrska borcima sto u rijecima sto u djelima .Lista dobrih djela sto je ucinio za nase zupe bila bi jos veca nego sto bi na jednu stranicu stalo stoga samo da kazem ovo je svetjenik kakvog su Andrijevci zasluzili .

donjiandrijevci@aol.com